Naslovna › Mala matura › Biologija
Biomi, biodiverzitet i zaštita
Biologija za malu maturu
Jedinica 7: Ekosistemi i zaštita prirode
Podsetnik
Biom je veliki kopneni ekosistem sa sličnom klimom, biljkama i životinjama; koji će se biom razviti zavisi najviše od temperature i količine padavina. Najvažniji kopneni biomi su tundra, tajga, listopadna šuma, stepa, pustinja i tropska kišna šuma.
Biodiverzitet je raznovrsnost živog sveta nekog područja: gena, vrsta i ekosistema.
Uzroci smanjenja biodiverziteta su uništavanje staništa, zagađenje vazduha, vode i zemljišta, prekomeran lov i sakupljanje, kao i unošenje stranih vrsta.
Endemit je vrsta koja prirodno živi samo na jednom ograničenom području. Primer: Natalijina ramonda raste samo na stenama Balkanskog poluostrva.
Efekat staklene bašte: neki gasovi u atmosferi zadržavaju toplotu, kao staklo u stakleniku; kada ih je sve više, Zemlja se zagreva.
Zaštićena područja u Srbiji su nacionalni parkovi (na primer Tara, Fruška gora, Đerdap i Kopaonik), rezervati prirode i parkovi prirode.
Održivi razvoj: prirodu koristimo tako da ostane i budućim generacijama — štedimo vodu i struju, razvrstavamo otpad za reciklažu, biramo javni prevoz ili bicikl.
Probaj zadatak
Zadatak 1
U jednoj šumi u brdima Šumadije najviše ima hrasta i graba. Smenjuju se četiri godišnja doba, a u jesen tlo prekrije debeo sloj opalog lišća.
Kom biomu pripada ova šuma?
- tajga
- listopadna šuma
- tropska kišna šuma
- zimzelena šuma Sredozemlja
Prikaži rešenje
Tačan odgovor: B. listopadna šuma
Hrast i grab su listopadno drveće: lišće im opada u jesen, a ponovo izrasta u proleće. Takve šume rastu u umerenom pojasu, gde se smenjuju četiri godišnja doba. Tajgu čine četinari, a u tropskoj kišnoj šumi i oko Sredozemlja drveće je zimzeleno.
Zadatak 2
Pančićeva omorika je endemična vrsta četinara: prirodno raste samo na malom području oko srednjeg toka Drine, najviše na planini Tari.
- Tačno
- Netačno
Prikaži rešenje
Tačan odgovor: Tačno
Tačno. Endemična vrsta (endemit) prirodno živi samo na jednom ograničenom području. Pančićevu omoriku je opisao Josif Pančić, a danas je zaštićena vrsta.